Jezična potpora kao ključni preduvjet za engleski kao jezik visokoškolske nastave

Autorica: doc. dr. sc. Branka Drljača Margić

Objavljeno 3. svibnja 2017.

 

Od 2015. godine nastavnici Sveučilišta u Rijeci pohađaju program cjeloživotnoga obrazovanja pod nazivom „Jezično usavršavanje nastavnika za EJVIN [engleski kao jezik visokoškolske nastave]“. Kako je jedan od strateških ciljeva Sveučilišta u Rijeci povećati broj studijskih programa na stranome jeziku, izuzetno je važno da nastavnici koji poučavaju stručne predmete na engleskome budu jezično pripremljeni.

Uvođenju programa prethodilo je iscrpno istraživanje među sveučilišnim nastavnicima s ciljem utvrđivanja jezičnih potreba i izazova s kojima se nastavnici susreću na nastavi na engleskome jeziku. Rezultati istraživanja pokazuju da nedovoljno poznavanje jezika dovodi do pojednostavljenja sadržaja i njegove smanjene jasnoće, nedovoljnoga razumijevanja gradiva među studentima te smanjene interakcije i spontanosti na satu. Nedovoljno razvijene jezične vještine mogu imati negativan utjecaj na samopouzdanje nastavnika kao i na njihov profesionalni status, posebice kada nastavnici izvode aktivnosti koje se ne mogu u potpunosti unaprijed pripremiti, kao što je elaboriranje, davanje primjera i odgovaranje na pitanja studenata. Osim toga, studenti od svojih nastavnika očekuju da budu jezično kompetentni i smatraju ih odgovornima za svoj jezični napredak (usp. Airey, 2015; Drljača Margić i Vodopija-Krstanović, 2017; Wilkinson, 2013).

Cilj je programa razviti u nastavnika jezične vještine i znanje koji se smatraju potrebnima za držanje visokoškolske nastave, kao što je poznavanje formulaičnoga jezika za uvođenje teme (npr. Danas ćemo govoriti o […]; Započnimo s […] ili Tema je današnjega izlaganja […]). Štoviše, kako se program održava na engleskome jeziku, polaznici uče jezik učionice na prirodan način. U okviru programa analiziraju se i uobičajene jezične pogreške nastavnika, poput onih koje se odnose na red riječi u rečenici, glagolska vremena, slaganje subjekta i predikata, uporabu članova i izgovor (usp. Drljača Margić i Vodopija-Krstanović, 2017). Većinu njih studenti negativno doživljavaju, posebice one koje se smatraju temeljnima, kao što je izostavljanje nastavka -s u trećemu licu jednine prezenta (npr. he learn umjesto he learns), dok neke, kao što je pogrešan izgovor, mogu otežati razumijevanje gradiva.

Program se sastoji od dva predmeta: Govorne kompetencije za EJVIN i Pisane kompetencije za EJVIN. Prvi se usmjerava na razvijanje tečnosti i točnosti za potrebe poučavanja na engleskome jeziku, kao i na održavanje protočnosti nastavnoga sata te uporabu fraza kojima se olakšava praćenje i razumijevanje izlaganja (npr. Kao što smo ranije spomenuli […]; To me dovodi do […] ili Trebalo bi istaknuti da […]). Također, cilj je ovoga predmeta razviti u nastavnika sposobnost kritičke analize vlastite uporabe jezika u akademskome diskursu te sposobnost identificiranja jezičnih pogrešaka. Polaznici drže izlaganje na engleskome, kritički se osvrću na njega i daju pisanu povratnu informaciju na izlaganja svojih kolega. Povratna se informacija izvoditelja programa odnosi na točnost u gramatici i izgovoru, tečnost, uporabu fraza kojima se olakšava praćenje i razumijevanje izlaganja, strukturu izlaganja i njezinu jasnoću. Od polaznika se također očekuje da pogledaju snimku svojega izlaganja i utvrde što treba popraviti i na koji način te istaknu što su naučili iz opažanja vlastitoga izlaganja i izlaganja svojih kolega.

Svrha je drugoga predmeta razvijanje pisanih kompetencija za poučavanje na engleskome jeziku, posebice za izradu nastavnih materijala. Predmet pokriva značajke pisanoga teksta, kao što je pravopis, gramatička točnost, struktura odlomka te koherentnost i kohezija. Polaznici analiziraju pisane tekstove i pišu kratak akademski tekst na temu iz vlastitoga područja specijalizacije, koji potom prolazi nekoliko revizija.

Program je pobudio velik interes među sveučilišnim nastavnicima, što pokazuje da su nastavnici svjesni važnosti jezične obuke i potpore za uspješnu implementaciju EJVIN-a. Svi su aspekti programa, od sadržaja i nastavnih metoda do realizacije ishoda učenja i atmosfere na satu, visoko ocijenjeni. Štoviše, nastavnici smatraju da program jača njihovo samopouzdanje jer razvijaju jezične vještine, poučavaju na engleskome pred jezičnim stručnjacima te uviđaju da se njihovi kolege suočavaju sa sličnim izazovima i imaju slične brige.

Literatura

Airey, J. (2015). From stimulated recall to disciplinary literacy: Summarizing ten years of research into teaching and learning in English. U S. Dimova, A. K. Hultgren i C. Jensen (ur.), English-medium instruction in European higher education (str. 157–176). Berlin, Boston: Walter de Gruyter.

Drljača Margić, B. i Vodopija-Krstanović, I. (2017). Uncovering English-medium instruction: Glocal issues in higher education. Frankfurt am Main: Peter Lang.

Wilkinson, R. (2013). English-medium instruction at a Dutch university: Challenges and pitfalls. U A. Doiz, D. Lasagabaster i J. M. Sierra (ur.), English-medium instruction at universities: Global challenges (str. 3–24). Bristol, Buffalo, Toronto: Multilingual Matters.

 

Austrijska knjižnica Rijeka

Autorice: izv. prof. dr. sc. Aneta Stojić, znanstvena voditeljica Austrijske knjižnice Rijeka, i Ema Josipović, mag.

Objavljeno 6. svibnja 2016.

 

Austrijska knjižnica Rijeka (Österreich Bibliothek Rijeka) jedna je od ukupno 65 austrijskih knjižnica koje je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije otvorilo u više od 28 država svijeta. U Hrvatskoj ih je četiri: u Osijeku, Rijeci, Zadru i Zagrebu. Riječka knjižnica otvorena je 23. rujna 2011. godine u prostorijama Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Taj je čin izraz povijesno bliskih odnosa Austrije i Hrvatske, koji studentima germanistike uvelike olakšava dolaženje do željenih naslova na njemačkome jeziku. Knjižnica je smještena na Odsjeku za germanistiku, gdje se osim posudbe knjiga moguće koristiti recentnom periodikom i prostorom čitaonice. Fundus knjižnice trenutno obuhvaća oko 3300 naslova, uglavnom iz područja austrijske književnosti te iz područja lingvistike, povijesti, psihologije, sociologije i teorije književnosti. U izradi je i online-katalog, koji će korisnicima olakšati pretragu i posuđivanje građe.

Austrijska knjižnica Rijeka ne omogućava i olakšava samo pristup književnosti, znanosti i općenito informacijama iz Austrije, nego ima i vrlo važnu ulogu u promicanju njemačkoga jezika i kulture, koji na našim područjima imaju dugu tradiciju. Pritom služi kao platforma, odnosno ishodišna točka raznim kulturnim događanjima. U suradnji s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu redovito se organiziraju manifestacije poput književnih večeri istaknutih austrijskih autora i onih u usponu, filmskih večeri s izvorno austrijskim filmovima, izložbi austrijskih umjetnika i sl. Neke se manifestacije održavaju i u prostorima book caffea Dnevni boravak, koji se nalazi u samome središtu grada Rijeke. Uz to, članovi Austrijske knjižnice Rijeka u suradnji sa sveučilištima Republike Austrije organiziraju stručne i znanstvene radionice, predavanja, tribine, simpozije itd. Ta su događanja prije svega namijenjena studentima germanistike, ali se na stručne radionice rado odazivaju i profesori njemačkoga jezika Primorsko-goranske županije, s kojima Austrijska knjižnica Rijeka surađuje u okviru Županijskoga stručnog vijeća njemačkoga jezika (za osnovne i srednje škole). Kako bi se privukao što veći broj posjetitelja, sva se događanja uz njemački jezik održavaju i na hrvatskome, a ponekad i na engleskome jeziku.

S ciljem promicanja njemačkoga jezika pokrenuti su i razni projekti, na kojima volontiraju studenti germanistike Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Obuhvaćeni su svi uzrasti, od onih najmlađih, poput vrtićke djece koja sudjeluju u radionicama i priredbama, do onih zrelije dobi, poput umirovljenika općine Kostrena koji pohađaju tečajeve njemačkoga jezika.

Za više informacija o knjižnici i njezinu programu: http://oesterreichbibliothekrijeka.jimdo.com/

 

Učenje stranih jezika u Rijeci i okolici: pregled i naši ciljevi

Autorice: doc. dr. sc. Branka Drljača Margić i doc. dr. sc. Irena Vodopija-Krstanović

Objavljeno 6. lipnja 2014.

 

U Rijeci i okolici strani se jezici počinju učiti od najranije životne dobi. Neki vrtići u sklopu cjelodnevnoga programa nude i rano učenje engleskoga i talijanskoga jezika za djecu od četvrte godine života. U nekim se vrtićima engleski jezik uči u okviru izborne aktivnosti u pravilu dvaput tjedno. Što se tiče programa za pripadnike nacionalnih manjina, u nekim se riječkim jaslicama i vrtićima provodi cjelodnevni program na talijanskome jeziku za pripadnike talijanske nacionalne manjine. Pregled programa učenja jezika koje nudi Dječji vrtić Rijeka nalazi se ovdje.

U osnovnim školama strani se jezik počinje učiti od prvoga razreda osnovne škole, a drugi se strani jezik uvodi od četvrtoga razreda u okviru izborne nastave. Većina djece kao izborni predmet bira upravo strani jezik. Na taj način sva djeca imaju mogućnost formalnoga učenja stranih jezika tijekom obaveznoga, besplatnog obrazovanja. Učitelji stranih jezika imaju potrebna znanja i vještine, kako jezične tako i pedagoške, koje su stekli formalnom naobrazbom. U većini se škola kao prvi strani jezik poučava engleski, dok se u nekim školama kao alternativa engleskome nudi njemački. Kao drugi strani jezik najčešće se poučava talijanski, a slijede njemački, engleski, francuski, španjolski, slovenski i makedonski jezik. Pregled ponude stranih jezika u redovnoj i izbornoj nastavi u osnovnim školama Grada Rijeke nalazi se ovdje.

Strani se jezici nastavljaju učiti u okviru redovne i izborne nastave u srednjim školama i na fakultetima. Također, Sveučilište u Rijeci pruža mogućnost studiranja stranih jezika na filološkim odsjecima – Odsjeku za anglistiku, Odsjeku za germanistiku i Odsjeku za talijanistiku – gdje se nastava izvodi isključivo na stranome jeziku. Strani se jezici uče i u školama stranih jezika, gdje su uključene sve dobne skupine. Pripadnici treće životne dobi imaju priliku učiti strane jezike i u okviru Matice umirovljenika, gdje nastavu izvode studenti volonteri spomenutih filoloških odsjeka.

Naši su ciljevi doprinijeti daljnjemu razvijanju svijesti o važnosti učenja stranih jezika, upućivati na to da se, uz adekvatan pristup, strani jezici mogu uspješno učiti u svakoj životnoj dobi, kao i potaknuti učenje stranih jezika u neformalnome okruženju, npr. kroz tandemsko učenje. Onima kojima je to potrebno, pružat ćemo potporu pri učenju stranih jezika kroz individualizirani pristup, pri čemu ćemo se posebno usredotočiti na socijalno osjetljive skupine. Također, cilj nam je prenijeti i proširiti znanstvene spoznaje o usvajanju drugoga (nematerinskoga) jezika široj zajednici i povezati te spoznaje s praksom poučavanja stranih jezika u školama.

 

Bilingualism Matters osnovala je prof. dr. sc. Antonella Sorace na Sveučilištu u Edinburghu.

 

Bilingualism Matters@Rijeka osnovan je u sklopu projekta „Advancing the European Multilingual Experience (AThEME)”.

 

Projekt je financiran sredstvima Europske unije u okviru Sedmoga okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti na temelju ugovora br. 613465.